Biljne masti: što svaki kuhar treba znati

Vrste masti

Iako se o mastima još uvijek često govori kao o neprijateljima našeg zdravlja, sve više ljudi prepoznaje činjenicu da masti ne samo da mogu biti važan i zdrav dio prehrane, nego su neke od njih i neophodne za pravilan rad organizma.

Postoje tri glavne skupine masti: zasićene, mononezasićene i polinezasićene masti. Masti životinjskog podrijetla uglavnom su zasićene, dok su masti biljnog podrijetla pretežno nezasićene. Iako se i zasićene masti mogu konzumirati u umjerenim količinama, u uravnoteženoj prehrani važniju ulogu imaju biljne masti i ulja bogata nezasićenim masnim kiselinama.

Pozitivni učinci biljnih ulja na zdravlje potvrđeni su brojnim istraživanjima.

Uloga biljnih masti u prehrani

Preporučuje se ograničiti unos zasićenih masti životinjskog podrijetla jer njihova česta konzumacija može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti te povisiti ukupnu razinu kolesterola i LDL kolesterola (tzv. „lošeg” kolesterola).

Najveće količine zasićenih masnih kiselina nalaze se u raznim vrstama mesa i mesnih prerađevina, kao i u punomasnim mliječnim proizvodima.

Perad se često smatra zdravijim izborom među mesom, no i nju je preporučljivo konzumirati umjereno, u okviru uravnoteženog dnevnog energetskog unosa.

Nezasićene biljne masti imaju brojne pozitivne učinke, zbog čega se preporučuje njihova redovita konzumacija. Posebno su korisne one bogate omega-3 masnim kiselinama, koje mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa i doprinijeti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Biljno ulje i biljna mast: u čemu je razlika?

Biljna ulja i masti sastoje se od glicerola i masnih kiselina. Ključna razlika između njih ovisi o sastavu masnih kiselina – odnosno o duljini ugljikovog lanca i broju ugljikovih atoma, što utječe na njihovo agregatno stanje i talište.

Tekuće masti na sobnoj temperaturi nazivaju se uljima, dok su čvrste masti poznate kao biljne masti.

Vrste biljnih masti i njihova upotreba

Biljna ulja i masti mogu se dobivati iz klica, sjemenki ili plodova biljaka. Među najčešće korištenim uljima su suncokretovo, maslinovo i repičino ulje.

Repičino ulje dobar je izbor za termičku obradu jer dobro podnosi visoke temperature. Premium uljima smatraju se hladno prešana ulja, poput ulja sjemenki grožđa ili ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Biljna ulja i masti – znanstveni uvidi

Dugoročna istraživanja, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazala su da prekomjerna konzumacija životinjskih masti može povećati rizik od moždanog udara, dok redovita konzumacija biljnih ulja i masti može doprinijeti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.